Diskriminacija kod zapošljavanja po osnovu etničke i vjerske pripadnosti

Pitanje:
Jedina sam se prijavila na konkurs za učiteljicu u osnovnoj školi, međutim nisam primljena, iako sam ispunjavala sve tražene uslove, prijavila se blagovremeno i predala potpunu dokumentaciju. Tokom intervjua su mi postavljali neka neumjesna pitanja, kao da li bi mi bilo nezgodno raditi sa učenicima koji pripadaju drugoj vjeri (pošto nosim hidžab) ili jesam li svjesna nacionalne strukture u gradu u kojem se nalazi osnovna škola itd. U rješenju koje sam primila stoji samo da niko nije primljen i da se zbog procesnih neregularnosti konkurs poništava bez naznake kad će biti novi konkurs. Znam da sam diskriminirana zbog vjeroispovijesti, ali kako ću to dokazati?

Odgovor:
Jedna opcija je da koristite pravna sredstva protiv takvog rješenja JU osnovne škole, da izjavite žalbu, odnosno prigovor. Čak i ako dobijete negativan odgovor povodom žalbe/prigovora, možete da osporavate zakonitost takve odluke u upravnom postupku, a kasnije i u upravnom sporu. Tokom upravnog postupka, možete isticati prigovor postojanja diskriminacije.

Izjavljivanje žalbe Vas ne sprečava da paralelno pokrenete postupak pred Institucijom Ombudsmana podnošenjem žalbe, koja može biti i anonimna. Ukoliko Institucija utvrdi da je u pitanju diskriminatorno postupanje, sačinit će preporuku za konkretnu javnu ustanovu tj. osnovnu školu.

Ako diskriminator ne postupi u skladu sa preporukom, imate na raspolaganju tužbu radi utvrđivanja i otklanjanja diskriminacije. Ovdje jedino može biti sporno što se pripadnici drugih vjeroispovijesti, niti bilo koje druge osobe, nisu prijavile na konkurs. Ta okolnost može sudovima otežati proces utvrđivanja neposredne diskriminacije koju čine tri osnovna elementa: različito postupanje prema osoba koje se nalaze u istoj ili sličnoj situaciji; zatim postojanje komparatora/upoređivača (to je lice koje se nalazi u istoj ili sličnoj situaciji kao i žrtva diskriminacije, ali se od nje razlikuje po tome što nema ono lično svojstvo koje ima žrtva diskriminacije), i štetna posljedica po diskriminisanu osobu. Ipak, čak i kad ne postoji stvarni komparator, sudovi mogu koristiti tzv. hipotetičkog (pretpostavljenog) komparatora. Hipotetički komparatori se koriste ukoliko stvarni komparator nije moguće identifikovati, a kako bi se olakšalo utvrđivanje činjenica koje mogu da dovedu do zaključka da je došlo do diskriminacije. U konkretnom slučaju to bi bile osobe druge vjeroispovijesti. Na osnovu hipotetičkog komparatora sudovi bi mogli utvrditi diskriminaciju, iako nažalost takva mogućnost još uvijek nije korištena u praksi bosanskohercegovačkih sudova.

Mapa: Mreža pomagačica

Lična priča preživjele nasilja: Ništa nije vrijedno trpljenja

Iskorak ka dobrim praksama u zaštiti prava žrtava trgovine ljudima

25 GODINA CENTRA ŽENSKIH PRAVA

Konferencija “Podrška pristupu pravdi za žene žrtve/preživjele rodnozasnovanog nasilja u BiH”

Položaj žena sa iskustvom nasilja u pravosudnom sistemu BiH

O edukaciji policije su rekli…

Žrtve trgovine ljudima izgubljene u lavirintu institucionalne zaštite

Put za efikasnije ostvarivanje prava zrtava trgovine ljudima

(Ne)funkcionisanje sistema zaštite preživjelih nasilja tokom pandemije ili krizne situacije

Podrška preživjelim nasilja tokom pandemije ili bilo koje druge krizne situacije

Kako pomažemo…

OSOBA OD POVJERENJA – Pravo i Potreba Žene Žrtve nasilja

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

ZAPADNI BALKAN I TURSKA: Propusti u sistemu zaštite žena od nasilja

Osoba od povjerenja – potreba ili nedostatak? (anketa)