Diskriminacija Roma kod ostvarivanja socijalne zaštite

Pitanje:
Zoven se F.B., Romkinja sam, u stanju socijalne potrebe. Ne radimo ni ja, ni muž, a od troje djece samo jedno ide u školu jer za ostalu nemam mogućnosti. Socijalna pomoć iznosi 82,00 KM, od toga živimo muž, djeca i ja. Zbog takve situacije često sam u općini, tražim i ganjam bilo kakvu pomoć kako bi preživjela. Dok sam prije nekoliko dana čekala u hodniku Općine, ispred kancelarije službenice koja je trebala da me primi na razgovor za ostvarivanje materijalne pomoći, druga službenica je nekom čovjeku govorila o organizaciji koja pruža pomoć socijalno ugroženima. Taj čovjek nije bio Rom. Kad su završili razgovor prišla sam i pitala službenicu da li i mene može uputiti u tu organizaciju. Ona je samo odmahnula glavom te uz riječi „Vi Romi…“ otišla. Šta mogu da učinim?

Odgovor:
Ponašanje službenice, iz opisane situacije, ukazuje na direktnu diskriminacije na osnovu Vaše pripadnosti nacionalnoj manjini. Službenica je, ne pružajući Vam informacije o organizaciji koja pruža pomoć socijalno ugroženima samo zato što ste Romkinja, ograničila Vas u potencijalnom ostvarivanju Vaših prava, stavljajući Vas u neravnopravan položaj u odnosu na osobu koje ne pripadaju romskoj nacionalnoj manjini.

Oblast diskriminacije u Bosni i Hercegovini regulisana je Zakonom o zabrani diskriminiacije BiH. Ovaj zakon strogo zabranjuje svaki vid diskriminacije zasnovan na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i pola, polnog izražavanja ili orijentacije, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava i sloboda u svim oblastima javnog života.

Također, ovaj zakon predviđa i mehanizme zaštite u slučajevima diskriminacije. Tako zaštitu Vaših prava možete tražiti u sudskom i upravnom postupku. Službenicu koja Vas je diskriminirala možete prijaviti njenom neposredno nadređenom, dakle šefu općinske službe, koji je dužan provesti postupak za uvrđivnje odgovornosti te službenice. Neovisno od toga, zaštitu Vaših prava možete ostvariti i u sudskom postupku, pokretanjem postupka pred nadležnim općinskim sudom antidiskriminacijskom tužbom. Pored navedenog, na raspolaganju u zaštiti Vaših prava stoji Vam i obraćanje Instituciji Ombudsmana za ljudska prava u BiH. Ombudsmanu se upućuje žalba, koja može biti i anonimna. Dakle ukoliko se bojite određenih posljedica zbog prijavljivanja diskriminatornog ponašanja službenice ne morate u žalbi navoditi svoje lične podatke, nego samo opisati situaciju i navesti potencijalnu diskriminatoricu. Po prijemu žalbe Ombudsman otvara postupak, te ukoliko utvrdi da je u postupanju službenice bilo diskriminatornih radnji, tražiće da se sa takvom praksom prekine.

Mapa: Mreža pomagačica

Lična priča preživjele nasilja: Ništa nije vrijedno trpljenja

Iskorak ka dobrim praksama u zaštiti prava žrtava trgovine ljudima

25 GODINA CENTRA ŽENSKIH PRAVA

Konferencija “Podrška pristupu pravdi za žene žrtve/preživjele rodnozasnovanog nasilja u BiH”

Položaj žena sa iskustvom nasilja u pravosudnom sistemu BiH

O edukaciji policije su rekli…

Žrtve trgovine ljudima izgubljene u lavirintu institucionalne zaštite

Put za efikasnije ostvarivanje prava zrtava trgovine ljudima

(Ne)funkcionisanje sistema zaštite preživjelih nasilja tokom pandemije ili krizne situacije

Podrška preživjelim nasilja tokom pandemije ili bilo koje druge krizne situacije

Kako pomažemo…

OSOBA OD POVJERENJA – Pravo i Potreba Žene Žrtve nasilja

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

ZAPADNI BALKAN I TURSKA: Propusti u sistemu zaštite žena od nasilja

Osoba od povjerenja – potreba ili nedostatak? (anketa)