Pitanje:
Osam godina radim u osnovnoj školi u Zenici. Zaključila sam ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Od prvog dana imala sam razredništvo i korektan odnos sa kolegama i učenicima. Prije 3 godine imenavana je nova direktorica. U vrijeme perioda reizbora poziciju VD direktorice preuzima pedagoginja škole koja je samo formalno na toj funkciji. Tako se u zadnje 2-3 godine rukovodstvo škole konstantno „mijenjalo“, a narušeni su međuljudski odnosi i ukupna radna atmosfera u školi. S tim počinju i moji problemi. Konstantni pritisci u radu, direktno miješaje u rad, uplitanje u ocjenjvanje učenika i vrednovanje njihovog znanja. Naime, sugeriše mi se da nekim učenicima dam više ocjene, bez utemeljenja, a da nekima dam niže iako to svojim znanjem nisu zaslužili. Uglavnom se radi o djeci s čijim roditeljima direktorica (ili VD) ima dobar, odnosno loš odnos. Uskraćuju mi se važne informacije, ili dobijam potpuno pogrešne, a tiču se rada i funkcionsanja škole i odvijanja nastave te nastavnog plana. Ove školske godine oduzeto mi je razredništvo, bez ikakvog obrazloženja, i na taj način onemogućen moj profesionalni rad i razvoj. Imam dojam da me se želi prisiliti da dam otkaz. I vjerujte, takvo stanje dovodi me u iskušenje da dam otkaz, ali od čega ću izdržavati porodicu. Sva ova situacija odrazila se i na moje zdravstveno stanje, sada već redovno korstim sedative. Obraćam se vama jer ne znam s kim o ovome smijem govoriti, jer se bojim posljedica ukoliko se sazna da sam potražila pomoć.
Odgovor:
Situacije koje ste opisali ukazuju da se Vaša prava kao radno angažovanog lica direktno krše. U praksi se takvo ponašanje poslodavca prema zaposleniku naziva mobing. U BiH je zaštita od mobinga definisana u Zakonu o zabrani diskriminacije, a pominje se i u Zakonu o radu institucija BiH. Moguće je tražiti zaštitu putem tužbe ili žalbom upućenoj Instituciji Ombudsmena.
Mobing ili zlostavljanje na radu specifičan je vid ponašanja koji karakteriše neprijateljska i neetička komunikacja, a koja se duže vrijeme i sistematično vrši sa ciljem da se zaposleni izoluje, dovede u bespomoćan i nezaštićen položaj. Svrha mobinga je zastrašivanje i stvaranju nepovoljne radne atmosfere (straha, neprijatnosti, ponižavanja), a što iz Vašeg opisa problema i proizilazi.
Mobing je regulisan u našem zakonodavstvu i to u Zakonu o zabrani diskriminacije BiH. Zakon o radu u institucijama BiH praktično ponavlja zabranu mobinga.
Postupak za zaštitu od mobinga predviđa da Vi kao žrtva mobinga možete podnijeti žalbu Ombudsmenu BiH, koji na osnovu Vaših navoda iz žalbe pokreće postupak istraživanja navoda. Ombudsmen može predložiti da se spor riješi medijacijom ili, u krajnjem slučaju, prekršajnim postupkom protiv počinitelja mobinga, a gdje se preporuka Ombudsmena pojavljuje kao dokument u prekršajnom postupku povodom počinjenog mobinga. Također, privatnom tužbom u parničnom ili upravnom postupku možete tražiti utvrđivanje da je došlo do mobinga, zabranu daljeg poduzimanja spornih radnji (kršenja) kao i uklanjanje posljedica mobinga. Možete zatražiti naknadu materijalne i nematerijalne štete, kao i objavljivanje presude u medijima.
Osnovno zakonsko uporište:
– Zakon o zabrani diskrimnacje BiH, Član 4. Stavom 3 („Službeni glasnik BiH“ broj 59/09)
– Zakonu o radu u institucijama BiH („Službeni glasnik BH“ broj 26/04, 7/05, 48/05, 60/10 i 32/12). – član 4. stav 3., član 6. Zakona o zabrani diskriminacije BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 59/09)
