Mobing zbog sindikalnog aktivizma

Pitanje:
Zaposlena sam u državnoj instituciji, unutar koje obavljam radne zadatke višeg administrativnog referenta. Također, aktivna sam članica sindikata. Nakon što sam, zajedno sa svojim kolegama, učestvovala na nekoliko sindikalnih sastanaka, moj nadređeni je počeo da nadzire moj rad, mimo nivoa opravdanog prirodom posla, a povremeno me zatrpava sa radnim nalozima, uslijed čega ne stignem sve zadatke obaviti na vrijeme. Kada sam se žalila na takav pristup, prestao je slati radne naloge, te mi čak nalaže da ne obavljam poslove u okviru svog radnog mjesta ili ih prosljeđuje drugim zaposlenicima, zbog čega sad nemam gotovo ništa da radim. Sve me ovo izuzetno uznemirilo, jer traje mjesecima, pa sam potražila i liječničku pomoć. Zanima me, šta mogu učiniti u ovoj situaciji?

Odgovor:
Najvjerovatnije se u Vašem slučaju radi o mobingu. Postupak za zaštitu od mobinga regulisan je na isti način, kao i kod ostalih vrsta diskriminacije. Vi, kao potencijalna žrtva mobinga, možete podnijeti žalbu Instituciji Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, koji tim povodom može pokrenuti postupak istraživanja, ili stranama u sporu predložiti medijaciju, kao i pokrenuti i učestvovati u prekršajnom postupku povodom počinjenog mobinga. Također, možete pokrenuti parnični ili upravni postupak. Tužbom se u parničnom postupku može tražiti utvrđenje da je došlo do mobinga, zabrana daljeg preduzimanja spornih radnji, kao i uklanjanje posljedica mobinga, naknada materijalne i nematerijalne štete, te objavljivanje presude u medijima.

Mobing je oblik ponašanja na radnom mjestu koji podrazumijeva degradirajući, ponižavajući odnos prema, i/ili između uposlenika određenog radnog kolektiva. Ima izrazito negativne posljedice po žrtvu, u smislu njenog psihofizičkog stanja i karijere, kao i po međuljudske odnose u radnom kolektivu, što je vidljivo i iz Vašeg obraćanja.

Mobing je inače definisan Zakonom o zabrani diskriminacije kao “oblik nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koji podrazumijeva ponavljanje radnji koje imaju ponižavajući efekat na žrtvu čija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa zaposlenog”. Također, i Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine praktično ponavlja zabranu mobinga, koji se definiše kao “specifična vrsta ponašanja na radnom mjestu, kojim jedno ili više lica sistematski, u dužem vremenskom periodu, psihički zlostavlja ili ponižava drugo lice, s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta.”

Mobing je vezan isključivo za radno mjesto i odnose u radnom kolektivu. Obično traje duže vrijeme, i određene radnje se ponavljaju u kontinuitetu jer se na taj način stvara atmosfera zastrašivanja, ponižavanja i sl.

Mapa: Mreža pomagačica

Lična priča preživjele nasilja: Ništa nije vrijedno trpljenja

Iskorak ka dobrim praksama u zaštiti prava žrtava trgovine ljudima

25 GODINA CENTRA ŽENSKIH PRAVA

Konferencija “Podrška pristupu pravdi za žene žrtve/preživjele rodnozasnovanog nasilja u BiH”

Položaj žena sa iskustvom nasilja u pravosudnom sistemu BiH

O edukaciji policije su rekli…

Žrtve trgovine ljudima izgubljene u lavirintu institucionalne zaštite

Put za efikasnije ostvarivanje prava zrtava trgovine ljudima

(Ne)funkcionisanje sistema zaštite preživjelih nasilja tokom pandemije ili krizne situacije

Podrška preživjelim nasilja tokom pandemije ili bilo koje druge krizne situacije

Kako pomažemo…

OSOBA OD POVJERENJA – Pravo i Potreba Žene Žrtve nasilja

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

ZAPADNI BALKAN I TURSKA: Propusti u sistemu zaštite žena od nasilja

Osoba od povjerenja – potreba ili nedostatak? (anketa)