Prava porodilja koje žive u jednom, a rade u drugom BH entitetu

Pitanje:
Zaposlena sam u firmi u FBiH, Kanton Sarajevo, a živim u RS-u, opština Pale. Prilikom pokušaja da skupim dokumentaciju za ostvarivanje prava kao porodilja, a na ime refundacije troškova firmi u FBiH, iz Fonda za dječiju zaštitu RS i Centra za socijalni rad sam dobila informaciju da nemam ta prava obzirom da firma nije u RS-u. Kome da se obratim i šta da radim? Firma će svakako isplaćivati platu, ali te troškove niko neće refundirati, dok bi sasvim drugačija situacija bila da je firma u RS-u ili da ja stanujem u FBiH. Hvala.

Odgovor:
Ne spominje se izričito kao uslov refundacije da poslodavac ima sjedište u Republici Srpskoj, iako posredno odredbe iz Zakona o dječijoj zaštiti RS kažu da o pravu na porodiljsku naknadu u prvom stepenu rješava centar za socijalni rad u kojoj je sjedište poslodavca, dok je za ostala prava relevantno mjesto prebivališta roditelja. Ovakvo rješenje posredno sugeriše da poslodavac treba imati sjedište na teritoriji RS-a.

S obzirom na diskriminatorne efekte ovakve prakse, jedna od mogućnosti koju imate jeste da se pismeno obratite prvostepenom organu koji odlučuje o zahtjevu za priznanje prava na porodiljsku naknadu, te da nakon toga, nastavite koristiti dostupne pravne lijekove koje imate na raspolaganju, sve do pokretanja upravnog spora. Druga mogućnost je podnošenje tužbe (uključujući i kolektivnu tužbu) radi utvrđivanja diskriminacije zbog narušavanja jednakih mogućnosti u pristupu pravu na porodiljsku naknadu, u odnosu na porodilje koje žive i rade na području istog entiteta.

Prema relevantnim zakonima oba entiteta, refundiranje isplaćenih prodiljskih naknada se vrši prema mjestu prebivališta. Zakon o dječijoj zaštiti RS izričito navodi da obračun i isplatu naknade plate majci, za vrijeme pordiljskog odsustva, vrši poslodavac, a Javni fond za dječiju zaštitu potvrđuje pravo poslodavca na refundaciju i vrši refundiranje isplaćene neto plate. Fond dječije zaštite na pismeni zahtjev poslodavca, putem provstepenog organa (najčešće centri za socijalni rad ili rjeđe odovarajuće opštinske službe socijalne i dječije zaštite) priznaje pravo poslodavcu na sredstva za isplatu naknade neto plate majci, koja se isplaćuje na teret sredstava Fonda. Naknadu neto plate za prvih 30 dana korištenja porodiljskog odsustva majci obezbjeđuje i isplaćuje poslodavac iz vlastith sredstava, a za narednih 11 mjeseci za prvo i drugo dijete, odnosno 17 mjeseci za blizance, treće i svako naredno dijete, naknadu isplaćuje poslodavac, a sredstva obezbjeđuje Fond za dječiju zaštitu.

Mapa: Mreža pomagačica

Lična priča preživjele nasilja: Ništa nije vrijedno trpljenja

Iskorak ka dobrim praksama u zaštiti prava žrtava trgovine ljudima

25 GODINA CENTRA ŽENSKIH PRAVA

Konferencija “Podrška pristupu pravdi za žene žrtve/preživjele rodnozasnovanog nasilja u BiH”

Položaj žena sa iskustvom nasilja u pravosudnom sistemu BiH

O edukaciji policije su rekli…

Žrtve trgovine ljudima izgubljene u lavirintu institucionalne zaštite

Put za efikasnije ostvarivanje prava zrtava trgovine ljudima

(Ne)funkcionisanje sistema zaštite preživjelih nasilja tokom pandemije ili krizne situacije

Podrška preživjelim nasilja tokom pandemije ili bilo koje druge krizne situacije

Kako pomažemo…

OSOBA OD POVJERENJA – Pravo i Potreba Žene Žrtve nasilja

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

ZAPADNI BALKAN I TURSKA: Propusti u sistemu zaštite žena od nasilja

Osoba od povjerenja – potreba ili nedostatak? (anketa)