Uslovi rada za osobe koje su staratelji djece ili osoba sa posebnim potrebama

Pitanje:
Moja 15-godišnja kćerka je osoba sa cerebralnom paralizom. Nedugo nakon njenog rođenja, suprug me napustio, nikad se poslije nisam udavala. Samohrana sam majka. Prije godinu i po sam se zaposlila u struci, kao ekonomistica. Unazad nekoliko mjeseci uočavam različita šikaniranja od strane mog nadređenog, koji je, između ostalog, donio odluku o načinu rasporeda radnog vremena i fiksnog korištenja odmora i pauza, a koji mene stavljaju u nepovoljan položaj u odnosu na druge radnike, jer nekoliko puta dnevno (2-3) moram napustiti radno mjesto i otići provjeriti kćerku i pomoći osobi koja mi pomaže u staranju oko kćerke. Uvođenjem fiksnog radnog vremena i jedne pauze dnevno u tačno utvrđenom terminu, praktično sam onemogućena da obilazim kćer. Inače, uvijek sam ostajala kasnije i uvijek sam na poslu provodila i više od osam radnih sati. Da li je ovo uopšte diskriminacija s obzirom da isto pravilo vrijedi za sve?

Odgovor:
Diskriminacija može postojati i kad se osobe koje su u različitim situacijama tretiraju isto, čime je jedna osoba/grupa stavljena u očigledno nepovoljniji položaj u odnosu na druge. U Vašem slučaju, iako je pravilo o fiksnom radnom vremenu i korištenju odmora univerzalno, te vrijedi za sve, ipak faktički jedino pogađa Vas, zbog Vaše porodične situacije.

Osim toga, Vaš slučaj je specifičan, jer Vi niste diskriminirani na osnovu nekog svog ličnog svojstva (nacionalnosti, spola, dobi itd.), nego zbog povezanosti sa osobom koja ima određeno lično svojstvo (invaliditet). Ovakva situacija se naziva tzv. “asocijativna diskriminacija”, zato što se žrtva diskriminacije povezuje (asocira) sa licem koje posjeduje lično svojstvo zbog kojeg se diskriminacija vrši. Izmjenom definicije diskriminacije sadržane u čl. 2. Zakona o zabrani diskriminacije, uvodi se i zabrana diskriminacije na osnovu rodbinske ili druge povezanosti, što znači da Vas zakon prepoznaje kao diskriminiranu osobu i daje Vam pravo na podnošenje tužbe radi utvrđivanja diskriminacije, zabrane daljeg vršenja diskriminacije, kao i traženja naknade pretrpljene štete zbog dosadašnje diskriminacije. Iako nije uslov za podnošenje tužbe, savjetujemo da prije pokretanja sudskog postupka, podnesete žalbu instituciji Ombudsmana kako biste dobili preporuku koju možete koristiti u sudskom postupku kao dokazno sredstvo.

Mapa: Mreža pomagačica

Lična priča preživjele nasilja: Ništa nije vrijedno trpljenja

Iskorak ka dobrim praksama u zaštiti prava žrtava trgovine ljudima

25 GODINA CENTRA ŽENSKIH PRAVA

Konferencija “Podrška pristupu pravdi za žene žrtve/preživjele rodnozasnovanog nasilja u BiH”

Položaj žena sa iskustvom nasilja u pravosudnom sistemu BiH

O edukaciji policije su rekli…

Žrtve trgovine ljudima izgubljene u lavirintu institucionalne zaštite

Put za efikasnije ostvarivanje prava zrtava trgovine ljudima

(Ne)funkcionisanje sistema zaštite preživjelih nasilja tokom pandemije ili krizne situacije

Podrška preživjelim nasilja tokom pandemije ili bilo koje druge krizne situacije

Kako pomažemo…

OSOBA OD POVJERENJA – Pravo i Potreba Žene Žrtve nasilja

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

ZAPADNI BALKAN I TURSKA: Propusti u sistemu zaštite žena od nasilja

Osoba od povjerenja – potreba ili nedostatak? (anketa)