Diskriminacija žena žrtava nasilja u porodici

Pitanje:
Moje dvoje djece i ja smo žrtve dugotrajnog nasilja u porodici, koje, sa različitim intenzitetom, traje već godinu i pol. Prvo sam na meti bila ja, međutim kad su djeca počela da me brane, muž je i njih počeo udarati, vrijeđati, prijetiti izbacivanjem iz stana i tako dalje. U nekoliko navrata sam ga prijavljivala policiji, međutim zbog njegovih prijetnji i straha od osvete, obično bi obavještavala policiju da povlačim prijavu i da je sada sve u redu, iako nije u redu. Nakon toga, policija ništa nije poduzimala. Bojim se da će jednog dana usmrtiti mene ili djecu, jer je sklon piću, a kad popije, postaje vrlo agresivan. Mene zanima jesmo li moja djeca i ja diskriminisani sa ovim sistemom, koji očigledno štiti nasilnike, a ne pruža zaštitu meni i mojoj djeci u slučaju da prijavimo nasilje u porodici.

Odgovor:
Diskriminacija inače znači nejednako tretiranje jednakih osoba, odnosno jednako postupanje sa osobama koje su u različitom položaju. Ipak, neefikasno postupanje državnih organa krivičnog gonjenja, uključujući i policiju, povodom prijavljenih djela nasilja nad ženama se može posmatrati čak i kao diskriminacija, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

BiH je, usvajanjem brojnih međunarodnih dokumenata, preuzela obavezu uvođenja, razrade i/ili poboljšanja državne politike protiv nasilja, uključujući informisanje javnosti, obuke stručnjaka koji se suočavaju s nasiljem nad ženama, te sprečavanja nasilja uopšte. Iako nijedan slučaj sa navedenim zahtjevom nije bio predmet razmatranja pred domaćim sudovima, Evropski sud za ljudska prava je u nekoliko prilika utvrdio da se opća politika ili mjera koja nesrazmjerno šteti određenoj grupi može smatrati diskriminatornom bez obzira na to što nije posebno usmjerena ka toj grupi.

Krivično-pravni sistem treba proizvesti adekvatan efekat odvraćanja od vršenja akta nezakonitog nasilja. Pasivno držanje nadležnih organa, makar i nenamjerno, uglavnom pogađa žene. Takvo nasilje u porodici, koje se može smatrati nasiljem na osnovu spola, predstavlja oblik diskriminacije žena. Opća inertnost i nekažnjavanje počinitelja ili blago kažnjavanje počinitelja, može ukazati na to da nije bilo dovoljno volje da se poduzmu odgovarajuće mjere za rješavanje problema nasilja u porodici, a što mnogo više pogađa žene, koje su takvom praksom značajno više pogođene, što predstavlja element indirektne diskriminacije.

Konferencija “Podrška pristupu pravdi za žene žrtve/preživjele rodnozasnovanog nasilja u BiH”

Položaj žena sa iskustvom nasilja u pravosudnom sistemu BiH

O edukaciji policije su rekli…

Žrtve trgovine ljudima izgubljene u lavirintu institucionalne zaštite

Put za efikasnije ostvarivanje prava zrtava trgovine ljudima

(Ne)funkcionisanje sistema zaštite preživjelih nasilja tokom pandemije ili krizne situacije

Podrška preživjelim nasilja tokom pandemije ili bilo koje druge krizne situacije

Kako pomažemo…

OSOBA OD POVJERENJA – Pravo i Potreba Žene Žrtve nasilja

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

ZAPADNI BALKAN I TURSKA: Propusti u sistemu zaštite žena od nasilja

Osoba od povjerenja – potreba ili nedostatak? (anketa)