COVID-19 ne smije biti iskorišten protiv žena

Situacija kućne izolacije je sigurnije mjesto za prevenciju zaraze COVID 19, međutim, to za žene žrtve nasilja u porodici nije nikakvo sigurno mjesto. Nasilnik sada ima još veću kontrolu. Tokom izolacije nasilnici se osile, pa sada na ženi i djeci iskaljuju bijest jer ne mogu u kafanu ili kladionicu.

Uz puno razumijevanje da se svi društveni resursi trenutno usmjeravaju na suzbijanje daljeg širenja virusa CoVid 19 nije uredu da  žene i djeca nemaju minimalne resurse za  pristup podršci i pomoći.

Višestruko ranjive kategorije žene koje žive u riziku od nasilja, žene u socijalnoj potrebi, žene sa invaliditetom, civilne žrtve rata, Romkinje, žene iznad 65 godina starosti, samohrane majke, žene koje žive na selu, nisu prepoznate pri planiranju i provođenju mjera podrške i pomoći u vanrednoj situaciji.

Kada su u pitanju izrečene zaštitne mjere prema nasilnicima, smanjena je provjera da li se mjere poštuju. Ovo iz razloga jer su policiji dodijeljenje druge prioritetne obaveze i zadaci na kontroli pridržavanja mjera izolacije i policijskog sata.

U vrijeme prije COVID-19 žena je u vrijeme odsustva nasilnog partnera i djece u školama imala priliku da potraži pomoć. Sada je ta njena mogućnost svedena na minimum, dodatno je izolovana, veze sa drugima su smanjenje, ranjivost se povećava. Ovo stavlja žene u još ranjiviju poziciju.

Postojeći SOS telefoni ne zadovaljavaju povećane potrebe i zahtjeve klijentica  za direktnom stručnom i specijaliziranom podrškom i posredovanjem prema institucijama. Žene koju su nam se obraćale navodile su da se nisujavljale na SOS telefon. Trebala im je konkretna podrška u vidu direktnog obraćanja policiji, nadležnim institucijama, nabavci hrane za malodobnu djecu. Osim navedenog potrebni su im razgovori sa profesionalnim terapeutima i pravnicama.

Vjerujemo da ćemo se susresti sa trendom prijavljivanja nasilja nama, a neprijavljivanja institucijama, najprije zbog limitiranih mogućnosti dobijanja pomoći i podrške, nemogućnosti odlaska u mjesto gdje je se ta pomoć uobičajeno mogla dobiti. Mora se voditi računa o problemima i potrebama žena. Ne treba nam svima ista podrška. Ne zadovoljavaju se sve potrebe podjelom brašna i ulja.

Sretne smo što su vlasti iz grada Zenica, malog grada u Bosni i Hercegovini, podržale našu besplatnu telefonsku liniju za pružanje besplatne pravne pomoći i psihološke podrške ženama koje su preživjele nasilje i ženama ugroženim nasiljem, uključujući i iz ugroženih grupa. Državne institucije moraju biti odraz društva. Moraju imati snažnu poruku potencijalnim zlostavljačima. Poruka mora biti da će svaki koji čak i pomisli da iskoristi ovu situaciju protiv žena i djece biti kažnjen.

Originalni članak dostupan na OVOM linku.

Mapa: Mreža pomagačica

Lična priča preživjele nasilja: Ništa nije vrijedno trpljenja

Iskorak ka dobrim praksama u zaštiti prava žrtava trgovine ljudima

25 GODINA CENTRA ŽENSKIH PRAVA

Konferencija “Podrška pristupu pravdi za žene žrtve/preživjele rodnozasnovanog nasilja u BiH”

Položaj žena sa iskustvom nasilja u pravosudnom sistemu BiH

O edukaciji policije su rekli…

Žrtve trgovine ljudima izgubljene u lavirintu institucionalne zaštite

Put za efikasnije ostvarivanje prava zrtava trgovine ljudima

(Ne)funkcionisanje sistema zaštite preživjelih nasilja tokom pandemije ili krizne situacije

Podrška preživjelim nasilja tokom pandemije ili bilo koje druge krizne situacije

Kako pomažemo…

OSOBA OD POVJERENJA – Pravo i Potreba Žene Žrtve nasilja

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

ZAPADNI BALKAN I TURSKA: Propusti u sistemu zaštite žena od nasilja

Osoba od povjerenja – potreba ili nedostatak? (anketa)