Meliha Sendić, predsjednica Centra ženskih prava bila je jedna od tri panelistice na globalnom sastanku UN Trust Fund, koji je organizovan 16. aprila 2020. godine. Tokom ovog sastanak, ali i u intervjuu za UN Trust Fund pružene su slijedeće informacije kao osvrt na uticaj pandemije COVID-19 položaj žena u BiH:
Kako je COVID-19 uticao na žene preživjele nasilja?
Od izbijanja COVID-a 19, Vlada je uvela mjere socijalne distance i zabranu kretanja, poput karantene i policijskog sata počev od 8 navečer do 5 sati ujutro. Sudovi ne rade; postoji samo jedan dežurni tužilac; nadležnost većeg broja centara za socijalni rad koji rade u skraćenom radnom vremenu preusmjerena je na isporuku paketa socijalne pomoći; policijske strukture su prije svega angažirane na praćenju osoba u izolaciji i nadgledanju kršenja policijskog sata. Socijalna zaštita ostaje u sjenci zdravstvene zaštite, a u praksi za BiH to znači da sve kategorije kao što su porodilje, samohrane majke, socijalno ugrožene kategorije, stara i iznemogla lica… ostaju, kao najmarginalizovanija grupa u državi, bez ikakvih socijalnih davanja. Za žene to znači da su prisiljene da ostanu u nasilnoj zajednici u slučajevima pokrenutih postupka razvoda braka; ne poštuju se odluke suda o razvodu i starateljstvu nad djecom; centri za socijalni rad i policija ne rade svoj posao u izdavanju i prijavljivanju kršenja prethodno izrečenih zaštitnih mjera, kao što je zabrana pristupa žrtvi nasilja…; i NEMA niko da nadgleda šta se dešava poslije mraka, niti da reaguje. Dugogodišnji problemi u institucijama na koje godinama ukazujemo postaju očigledni.
Da li možerte navesti konkretan primjer?
Jedan od primjera je poziv za pomoć koji nam stiže dva sata nakon početka policijskog sata. Radi se o ženi, razvedenoj ali živi u vanbračnoj zajednici sa bivšim mužem, zajedno sa dvoje zajedničke djece starosti 15 i 10 godina. Nasilje se dešava na vikendici udaljenoj 45-50 km od grada. Nasilje se desava pred djecom!! Kada je pozvala policiju rekli su joj da ga oni neće privesti, niti izreči hitnu zaštitnu mjeru zabrane približavanja jer više nisu vjenčani. Ženu je nasilnik bacao po sobi, čupao za kosu. Kada je to stariji sin vidio ustao je u odbranu majke i udario oca pesnicom u lice. Potom je žena zajednom sa sinovima, pobjegla iz vikendice, bez ičega, zaključala nasilnika u vikendicu. Stajali su vani u majicama i papučama dok ih nije primila prva komšinica.
Da nije bilo naše reakcije i upute ženi šta sve treba da govori policiji, prijava nasilja mogla je da prođe „ispod radara“ zbog nesenzibilnosti i neznanja policajca koji je zaprimio poziv, i završiti fatalnim ishodom. Ovaj slučaj je u toku. Ovdje je bitno da su uporedo sa ženom razgovarale i pravnica i terapeutkinja koje su ženu ohrabrile, tako da je ovaj slučaj u toku.
Da li se promijenila situacija sa prijavljivanjem nasilja?
Koliko je situacija teška pokazuje i jednostavna ilustracija prema kojoj 48% žena koje su nam se obratile prije krize doživjelo psihičko nasilje, a 11% fizičko nasilje. Sada su razine fizičkog i psihičkog nasilja izjednačene.
Kako prilagođavate vaše usluge u svjetlu postojećih izazova?
Vršenjem pritiska na Gradsku administraciju Grada Zenice, uspjele smo uvesti BESPLATNU TELEFONSKU LINIJU ZA PRAVNU POMOĆ I PSIHOLOŠKU podršku za žene žrtve nasilja, ali i za sve druge oblike nasilja. Telefonska linija dostupna je svaki dan od 08:00 do 24:00 sata. Osim besplatne telefonske linije, na raspolaganju su još naša dva broja telefona, putem kojih nas žene mogu kontaktirati, i putem kojih mogu poslati i poruku na Viber ili Mesenger.
Cijeli Tim Centra je na raspolaganju za sve vrste pravnog savjetovanja i drugih vidova podrške. Zbog težine problema sa kojima se žene susreću angažovale smo dvije terapeutkinje za psihološku podršku, koje rade na volonterskoj osnovi. Prvi kontakt ostvaruje dežurna pravnica javljajući se na pozive ili poruke putem društvenih mreža i aplikacija. Na osnovu njihove procjene one povezuju klijentice sa terapeutkinjama.
Ranije uspostavljena Online pravna pomoć za žene i djecu putem web stranice Centra je sada u ovoj kriznoj situaciji više nego ikada pokazala svoju prednost – omogućava da žene bez obzira na mjesto boravka, zemlju ili regiju svijeta se mogu obratiti za pomćc, a odgovore dobijaju u sto je moguće kraćem roku obzirom na okolnosti.
Centar nastavlja svoj Program Učenja na Daljinu, gdje su polaznici policjski službenici/ice Kantona Sarajevo. Platforma je pokazala ogromne prednosti u odnosu na konvencionalne načine učenja posebno u situacijama kada polaznici ne mogu odsustvovati s posla i kada postoje druga ograničenja kao što je naprimjer treunutna situacija.
Šta će se desiti nakon COVID-19?
Neočekivani problem s kojim smo suočeni je povlačenje sredstava namijenjenih nevladinim organizacijama od strane različitih nivoa vlasti, koja ta sredstva preusmjeravaju u druge sektore poput zdravstvene zaštite. [Moramo također] pravilno postaviti temelje za otklanjanje nedostataka u sistemu zaštite žena od nasilja, na što smo godinama ukazivali. COVID-19 će proći, ali da li će se nešto promijeniti u sistemu zaštite?
Orginalni članak dostupan na OVOM linku.
