Da li su diskriminirane demobilisane pripadnice Armije BiH?

Pitanje:
Živim u Tuzli i demobilisana sam pripadnica Armije BiH. Žene-borci su kategorija koja je nakon rata brojala oko 5.000 pripadnica. Krajnje smo marginalizirane i ponižene. Namjera mi je da pravnim putem prekinemo diskiminatorski odnos vlasti prema nama. Stoga se obraćam Vama u nadi da možete pomoći.

Odgovor:
Ukoliko smatrate da ste diskriminirani kao demobilisana pripadnica Armije BiH, trebate preciznije navesti u odnosu na uživanje kojih prava smatrate da ste diskriminirani, ko vrši diskriminaciju i na koji način.

Najprije je važno razlikovati problem kršenja prava od diskriminacije. Diskriminacija podrazumijeva svaki postupak razlikovanja i nejednakog tretmana osobe ili grupe osoba zbog ličnih osobina koje ih čine različitim od ostalih. Pod “ličnim osobinama”, odnosno, osnovama diskriminacije, podrazumijevamo etnički, nacionalni, vjerski identitet, invaliditet, seksualnu orijentaciju, spol, rodni identitet i izražavanje, političko uvjerenje, članstvo u sindikatu, status povratnika/ce i ostalo. Od 2009. u BiH je na snazi Zakon o zabrani diskriminacije, koji važi za javne organe (državnu upravu, javne institucije, javna preduzeća, itd.), kao i za privatni sektor (npr. privatne firme) i fizička lica.

Konferencija “Podrška pristupu pravdi za žene žrtve/preživjele rodnozasnovanog nasilja u BiH”

Položaj žena sa iskustvom nasilja u pravosudnom sistemu BiH

O edukaciji policije su rekli…

Žrtve trgovine ljudima izgubljene u lavirintu institucionalne zaštite

Put za efikasnije ostvarivanje prava zrtava trgovine ljudima

(Ne)funkcionisanje sistema zaštite preživjelih nasilja tokom pandemije ili krizne situacije

Podrška preživjelim nasilja tokom pandemije ili bilo koje druge krizne situacije

Kako pomažemo…

OSOBA OD POVJERENJA – Pravo i Potreba Žene Žrtve nasilja

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

ZAPADNI BALKAN I TURSKA: Propusti u sistemu zaštite žena od nasilja

Osoba od povjerenja – potreba ili nedostatak? (anketa)