Bolest koja se ne čuje

Žarko Šendula je član Udruženja gluhih i nagluhih osoba u Zenici. Donedavno, on i druge osobe sa sličnim invaliditetom, imali su niz problema prilikom posjete doktoru. Šta se dešava kada gluha osoba ostavi zdravstvenu knjižicu, i čeka da je pozovu?

Često se dešavalo da se “niko ne oglasi” pod imenom koje se proziva, bez obzira na to što je osoba u čekaoni. Zahvaljujući inicijativi Udruženja i velikoj pomoći Centra za pravnu pomoć ženama (CPPZ) iz Zenice, Žarku i drugim gluhim i nagluhim osobama, sada je olakšan pristup doktoru. Njihove zdravstvene knjižice su označene i medicinsko osoblje ima jasan uvid o kakvom se pacijentu radi i prema njima se sada drugačije postupa.

Nije uvijek potreban novac
Ono što je CPPZ uradio zajedno s Udruženjem gluhih i nagluhih osoba u Zenici, nije koštalo ništa, a veliki je pomak za osobe sa ovim invaliditetom.
Amra Bećirović, pravnica iz Centra koja je bila direktno uključena u ovu inicijativu, kaže da se vrlo brzo došlo do rješenja i da za to nije bio potreban novac, već samo dobra volja Ministarstva zdravlja i Zavoda za zdravstveno osiguranje Ze-Do Kantona.

“Nismo očekivali da se tako brzo dođe do rješenja. Iz Udruženja su nam se obratili u martu, ili aprilu, a nekad u septembru prošle godine je riješen problem”, rekla je Bećirović.

Rješenje je vrlo prosto. Na zadnjoj stranici zdravstvene knjižice, jasno je naznačeno da je u pitanju gluha osoba.
Prije nego što su knjižice bile označene, Branka Jurić, volonterka u Udruženju, išla je sa gluhim pacijentima kako bi, ako ništa drugo, omogućila da osoba dođe do doktora. Iako gluha, Branka može da govori i njena podrška članovima i članicama Udruženja je ogromna.

Ona smatra da je oznaka na zdravstvenim knjižicama veliki korak, ali da ostaje još puno toga da se uradi. Da bi lakše shvatili kakvu diskriminaciju trpe gluhe i nagluhe osobe, Branka nam je ispričala za slučaj, koji je bio povod da se nešto uradi kada je ovaj problem u pitanju.

“Jednom prilikom, Žarko se požalio doktoru na upalu grla, ali naravno, to je objasnio pokazujući na svoje grlo i gestikulirajući bol. Umjesto pregleda, doktor je naredio medicinskoj sestri da donese koru hljeba, koju je dao Žarku da sažvaće i proguta?! Na taj način, doktor je utvrdio da je sa Žarkovim grlom sve u redu i poslao ga kući”, ispričala je Branka.

Ona smatra da je ovo pokazatelj jednog drugog, mnogo većeg problema – komunikacije.
“Kako će osoba koja ne govori i ne čuje objasniti doktoru da ima neki zdravstveni problem?”, pita se ona.

Tu gestikulacija ne pomaže, a ni Branka ne može svaki put da asistira.

S obzirom na to da su zdravstvene knjižice obilježene samo gluhim i nagluhim osobama iz Zenice, Centar za pravnu pomoć ženama želi da ovu inicijativu proširi na čitav kanton, pa i čitavu Federaciju BiH. Amra Bećirević dodaje da će se zdravstvenom osoblju pružiti prilika i da nauče osnove znakovnog jezika kako bi lakše komunicirali sa gluhim i nagluhim osobama, što bi otklonilo svaku barijeru u komunikaciji.

Članak u potpunosti preuzet sa Diskriminacija.ba 

O edukaciji policije su rekli…

Žrtve trgovine ljudima izgubljene u lavirintu institucionalne zaštite

Put za efikasnije ostvarivanje prava zrtava trgovine ljudima

(Ne)funkcionisanje sistema zaštite preživjelih nasilja tokom pandemije ili krizne situacije

Podrška preživjelim nasilja tokom pandemije ili bilo koje druge krizne situacije

Kako pomažemo…

OSOBA OD POVJERENJA – Pravo i Potreba Žene Žrtve nasilja

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

Propusti i prepreke u radu institucija – Studija slučaja BIH #2

ZAPADNI BALKAN I TURSKA: Propusti u sistemu zaštite žena od nasilja

Osoba od povjerenja – potreba ili nedostatak? (anketa)