Pitanje:
Imam visoku stručnu spremu i radim u odjelu za turizam u gradskoj upravi već 10 godina. Nova direktorica je došla krajem 2013. g., stranački postavljena. Uvidjevši da joj predstavljam prijetnju, u smislu poznavanja rada, znanja i vještina, odlučila je da mi oduzme sve aktivnosti na kojima sam do tada radila. Od početka 2014. jedina od 5 radnika nemam pristup zvaničnoj e-mail adresi, jedina nemam ključeve od kancelarije, jedina ne smijem primiti poštu… Od tada do danas nisam dobila niti jedno zaduženje, ništa, čak me stavljaju na spiskove prilikom nekih radnih akcija, a o tome me ne informišu. Moj posao obavlja drugi radnik koji ima sasvim drugačije zadatke prema Ugovoru o radu. Obraćala sam se i direktorici i Upravnom odboru i osnivaču – upravi grada. Nisam dobila nikakav odgovor, osim od predsjednika upravnog odbora koji mi je rekao da ćutim sve dok me niko ne dira… Bila sam i u bolnici zbog toga… Da li je ovo mobing? Možete li mi dati savjet?
Odgovor:
Opisane radnje i ponašanja Vašeg poslodavca mogle bi se svrstati u mobing. Mobing je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedno ili više lica sistematski, u dužem periodu, psihički zlostavlja ili ponižava drugo lice s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta.
Mobing kao oblik diskriminacije reguliše Zakon o radu Republike Srpske (glava 5. Zabrana diskriminacije), Zakon o radu FBiH (Član 12.) te Zakon o zabrani diskriminacije BiH. Iako navedeni zakoni samo definišu dikriminaciju i mobing, ne navodeći taksativno ponašanja koja se mogu podvesti pod mobing, sljedeća nabrojena ponašanja mogu se podvesti pod mobing:
• Nemogućnost odgovarajućeg komuniciranja (obraćanje uz viku, prijetnju, onemogućavanje da iznese svoje mišljenje, uznemirvanje putem sredstava za komunikaciju…)
• Narušavanja dobrih međuljudskih odnosa (ignorisanje prisustva zaposlenog, izolovanje zaposlenog, oduzimanje sredstava za obavljanje posla, nepozivanje na sastanke, zabrana komuniciranja sa zaposlenim…
• Narušavanje ličnog ugleda zaposlenog (komentarisanje ličnih karakteristika, imitiranje glasa, gestova, kretanja, ponižavanje pogrdnim i degradirajućim riječima…)
• Narušavanje profesionalnog integriteta zaposlenog (neopravdane kritike, omalovažavanje rezultata rada, nedavanje radnih zadataka, davanje ponižavajućih zadataka, teških zadataka, česta promjena zadataka, uskraćivanje ili zadržavanje informacija, isključivanje iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja…)
• Narušavanje zdravlja zaposlenog (prijetnja primjenom fizičke sile, fizičko uznemiravanje, izazivanje konflikta…)
Navedni zakoni osim što definišu mobing i zabranjuju diskriminaciju također, regulišu i mehanizme za zaštitu od diskriminacije. Tako, Zakon o radu RS u slučajevima diskriminacije predviđa da Vi, kao radnica, možete pokrenuti pred nadležnim sudom postupak za ostvarivanje prava i naknadu štete od poslodavca. Teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije je na poslodavcu ako Vi iznesete činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupao suprotno zakonu, a što iz Vaših navoda i proizilazi. Također, i Zakon o zabrani diskriminacije predviđa da Vi kao žrtva diskriminacije možete tražiti zaštitu svojih prava putem sudskih i upravnnih postupaka. Jedan od mehanizama zaštite od diskriminacije jeste i upućivanje žalbe Instituciji Ombudsmena za ljudska prava BiH, koji po prijemu žalbe otvara istražni postupak, traži izjašnjenje Vašeg poslodavca, te ukoliko utvrdi da se radi o mobingu odnosno diskriminaciji donosi preporuku. Preporuka nije obavezujuća, ali ukoliko dođe do sudskog postupka može poslužiti kao dokazno sredstvo. Nadalje, ukoliko su navedena dešavanja utjecala na Vaše zdravstveno stanje, bilo bi dobro da potražite ili nastavite sa liječničkom pomoći, pri Centru za mentalno zdravlje ili odgovorajućoj zdravstvenoj ustanovi. Mobing i diskriminacija imaju često posljedice po zdravstveno stanje, pa bi liječnički nalaz, također bio dokazno sredstvo u postupku zaštite od diskriminacije.
